ZADUŽBINE I FONDACIJE UNIVERZITETA U BEOGRADU

O ZADUŽBINARSTVU

Obrazovanje i Univerzitet kao stubovi jednog društva privlačili su u prošlosti značajnu pažnju dobročinitelja. Finansijsku podršku Univerzitetu pružali su uspešni trgovci, rentijeri i industrijalci, a ostavštinu je činilo sve ono što je imalo vrednost društvenog dobra; od novca, hartija od vrednosti i zlata, preko arhitektonskih zdanja, zemljišta, vinograda, voćnjaka, do nakita, umetničkih predmeta, muzičkih instrumenata i knjiga. Biti član zadužbinskih odbora smatralo se izuzetnom čašću.

NAJZNAČAJNIJI ZADUŽBINARI

Među prve darove Univerzitetu ubraja se jedna od najreprezentativnijih beogradskih palata iz devetnaestog veka, tek dovršeno zdanje kapetana Miše Anastasijevića, jednog od najmoćnijih srpskih trgovaca, velikog prosvetnog i kulturnog dobrotvora. Kralj Milan Obrenović je, iako u abdikaciji, 1899. godine poklonio tadašnjoj Velikoj školi imanje od pet hektara koje je nasledio od svog pretka Jevrema Obrenovića za potrebe podizanja Botaničke bašte, dok je kraljica Natalija Obrenović u znak zahvalnosti davnašnjoj podršci studenata i profesora Beogradskog univerziteta, poklonila nasleđeno imanje od oko osam hiljada hektara koje je obuhvatalo šume, oranice i livade sa rudnicima zlata na području opština Majdanpek i Kučevo uz naselje Debeli Lug i rudničku koloniju Blagojev kamen, proglašene oglednim dobrom Šumarskog fakulteta, a koje je u čast svoje dobrotvorke nazvano Natalijino. U velike zadužbinare Beogradskog univerziteta iz krugova vladarskih porodica ubraja se i kralj Aleksandar I Karađorđević, koji je 1926. godine inicirao izgradnju prvog studentskog doma na Balkanu. Zaveštanje Beogradskom univerzitetu moćnog akcionara i predsednika Beogradske zadruge, Luke Ćelovića Trebinjca, vredelo je polovinu svih ostalih.

Velikodušnim donatorima Univerziteta priključilo se i nekoliko inostranih državljana, kao što su: Endrju Karnegi, iz čije fondacije je izdvojeno sto hiljada dolara za potrebe izgradnje biblioteke Beogradskog univerziteta, zatim Oliv Kelso King, Australijanka, pa Ser Čarls Hajd, Filip Ferari de la Renotijer i drugi mnogobrojni dobročinitelji, među kojima su i profesori i saradnici na Univerzitetu.



Zadužbine i fondacije na teritoriji grada Beograda
Zadužbine i fondacije na teritoriji grada Beograda

ZADUŽBINE I FONDACIJE UNIVERZITETA U BEOGRADU

Posle Drugog svetskog rata sva novčana sredstva bila su konfiskovana pa se najveći deo fondova i zadužbina Univerziteta obezvredio i ugasio. U stambene prostore su useljavani privilegovani pojedinci, a renta od poslovnog prostora je nenamenski trošena. Vremenom je nacionalizovana imovina prodavana i privatnim licima.

Uprkos sistematskoj nebrizi, svest o značaju zadužbinarstva nije se u potpunosti izgubila u našoj sredini. Na osnovu rešenja Ministarstva kulture o obnovi rada zadužbina i fondova, donetih tokom 1995. i 1996. godine, Univerzitet je obnovio rad trinaest zadužbina i fondova. Pored toga, osnovano je još pet novih fondacija, a nedavno, krajem 2020. godine osnovana je još jedna zadužbina.

Prihodi od davanja u zakup posebnih delova nepokretnosti i sredstva novčanih fondacija koriste se radi ostvarenja ciljeva zadužbina i fondacija, kao što su: stipendiranje studenata, nagrađivanje studentskih radova i naučnih radova naučnih radnika Univerziteta, dodela materijalne pomoći studentima, za opšte potrebe Univerziteta i sl.

Međutim, najveći srpski univerzitet nepovratno gubi zadužbinsku imovinu u postupcima restitucije koji se završavaju odbijajućim rešenjima. Uprkos inicijativi koju je Predsedniku Republike Srbije, Vladi Republike Srbije i nadležnim ministarstvima 2019. godine Univerzitet u Beogradu zajednički podneo sa najznačajnijim akademskim institucijama – Srpskom akademijom nauka i umetnosti i Maticom srpskom, sa ciljem donošenja lex specialis–a u odnosu na Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, ništa se ne događa. Postupci restitucije se nastavljaju i, kroz otkupe stanova, zadužbine odvlače u privatnu svojinu.

ZADUŽBINE I FONDACIJE

Ucilju održanja vrednosti zadužbinarstva i očuvanja sećanja na velike dobrotvore i darodavce, Univerzitet povremeno objavljuje publikacije. Tako je 2011. godine pokrenuto objavljivanje časopisa Zadužbinar, a 2023. godine objavljena je monografija Zadužbinsko nasleđe Univerziteta u Beogradu – Zaostavština za pamćenje i čuvanje.

Zadužbinar br. 1
Zadužbinar br. 2
Zadužbinar br. 3
Zadužbinar br. 4
Zadužbinar br. 5
Zadužbinar br. 6

Monografija:
Zadužbinsko nasleđe Univerziteta u Beogradu

Savet Univerziteta u Beogradu ustanovio je Odlukom od 28. februara 2018. godine Dan zadužbinara Univerziteta u Beogradu, sa ciljem da se izrazi zahvalnost i poštovanje dobročiniteljima koji su Univerzitetu zaveštali svoju imovinu ili darovali značajnu donaciju.

Dan zadužbinara obeležava se u čast najvećeg dobrotvora Univerziteta u Beogradu, Luke Ćelovića Trebinjca, koji je svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu darovao Univerzitetu.

Istom odlukom ustanovljena je i dodela Plakete Luka Ćelović Trebinjac i dodela zahvalnica. Plaketa se dodeljuje pojedincu ili pravnom licu za poseban doprinos negovanju i razvoju zadužbinarstva. Godišnje se dodeljuje jedna Plaketa, koju uručuje rektor Univerziteta na svečanosti Dana zadužbinara. Zahvalnice se dodeljuju fizičkim i pravnim licima za uspešnu saradnju, podršku u razvoju ideje zadužbinarstva, kao i za doprinos u ispunjenju ciljeva zadužbina i fondacija.

Pored Plakete i zahvalnica, na svečanosti se dodeljuju i Nagrade Veselina Lučića za najbolje naučno i književno delo nastavnika i saradnika Univerziteta u Beogradu, Nagrada Zadužbine Đoke Vlajkovića mladim naučnim radnicima Univerziteta u Beogradu, stipendije, novčane nagrade, kao i materijalne pomoći studentima Univerziteta u Beogradu.

Nagrade i stipendije dodeljuju se od prihoda sledećih zadužbina i fondacija:

  1. Zadužbine Milivoja Jovanovića i Luke Ćelovića,
  2. Zadužbine Đoke Vlajkovića,
  3. Zadužbine Vlajka Kalenića,
  4. Zadužbine Veselina Lučića,
  5. Zadužbine Ljubice M. Zdravković,
  6. Zadužbine Aleksandra Koturovića,
  7. Fondacije Milana Stefanovića Smederevca i supruge Darinke,
  8. Fondacije Koste Migrića,
  9. Fondacije Sestre Bulajić,
  10. Fondacije Novi dobrotvori Univerziteta u Beogradu,
  11. Fondacije Gordana Jokić Kašiković i Dragiša Kašiković i
  12. Fondacije Mr. ph Ljubica Vojteh Dragićević i ing.oecc. Nikola Dragićević.